Tri odredbe koje odlučuju tko za što odgovara

Kako su pisani prekršajni sastavi

Poglavlje PREKRŠAJNE ODREDBE nabraja sastave brojevima. Tri su ovdje važna, i svi počinju istim glagolskim oblikom:

„27. ako dopusti sudjelovanje u lutrijskoj igri osobi koja nije punoljetna…” „28. ako dopusti sudjelovanje u igrama klađenja i igrama na automatima … osobi koja se nije identificirala…” „42. ako priređivač u propisanom roku ne dostavi podatke o isključenim igračima u registar…”

Glagol je „dopusti”. Dopustiti može samo onaj tko drži vrata, a to je priređivač. Ista logika stoji iza točke 42., gdje je obveza slanja podataka izrijekom njegova.

Uspoređivanje s drugim jezicima ovdje pomaže manje nego se čini, pa smo se držali hrvatskog teksta i njegovih rednih brojeva.

Jedini članak koji oslovljava pojedinca

Članak 73. iznimka je u tom nizu, jer izrijekom kaže „fizička osoba”. Oslovljava je u dvije uloge, i ni jedna od njih nije igračka:

(1) „Novčanom kaznom od 3980,00 do 13.270,00 eura kaznit će se fizička osoba ako priredi igru na sreću iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.”

Priređivanje i sudjelovanje odvojene su radnje. Tko sam otvori igru za druge, ulazi u ovaj članak; tko igra na tuđoj stranici, u njemu se ne spominje.

Druga uloga je oglašivačka i uvedena je 2025. Oba stavka, s rasponima kazni i s pet nabrojanih mjesta objave, razložena su na stranici o kazni za reklamu.

Kako je zakon posložen

Redoslijed poglavlja objašnjava zašto se odredbe tako često citiraju polovično.

Ovlaštenja stoje na početku, u člancima 3. do 9. Pojedine vrste igara i uvjeti za njih dolaze u sredini, gdje je i članak 35. o kasinima. Obveze prema igraču, uključujući identifikaciju i samoisključenje, stoje u člancima 49. te 67. i dalje. Kazne su na kraju, u poglavlju o prekršajima.

Tko traži jednu rečenicu, obično nađe onu iz posljednjeg poglavlja i pročita je bez prve. Iznos djeluje strašno, a uvjet pod kojim se izriče ostao je stotinjak članaka ranije.

Zašto tražilica tvrdi drugo

Postoji odredba u kojoj se izričito piše o kockanju pojedinca, ali ona stoji u drugom zakonu i ima jedan uvjet koji joj određuje doseg. Razložili smo je na stranici o kockanju na javnom mjestu.

Druga česta zamjena tiče se same dozvole. Zakon poznaje odobrenje za priređivača koji već drži koncesiju u prostoru, a ne otvoreni natječaj za bilo koga, pa se izraz iz naslova ovih stranica odnosi na ustroj tržišta. Taj mehanizam opisuje stranica o tome tko ima hrvatsko odobrenje.

Treća se tiče blokada. Nalog o zabrani rada izdaje se prema poreznom zakonu i upućen je posrednicima, pa upis nekog priređivača u popis blokiranih adresa o igraču ne govori ništa.

Što ovaj razbor ne pokriva

Poreznu stranu dobitka uređuje drugi zakon i mi smo ga pročitali 2. rujna 2026., ali samo do mjesta na kojem prestaje ono što u njemu doslovno piše. Zakon o porezu na dohodak u članku 8. stavku 2. točki 6. iz dohotka izuzima primitke iz igara na sreću dozvoljenih prema posebnom zakonu, a što vrijedi izvan tog uvjeta, ta točka ne kaže. Cijeli citat, zajedno s onim što o tome ne piše u članku 39., stoji na stranici o porezu na dobitak.

Ni jedan postotak zato ovdje nije napisan. Mišljenja Porezne uprave nismo čitali, pravilnik uz taj zakon nismo otvarali, a prepričavanje tuđeg sažetka bilo bi upravo ono što ovim stranicama zamjeramo.

Nismo čitali ni podzakonske akte koje ministar financija donosi na temelju članka 35. stavka 2. Zna se da postoje, jer ih zakon spominje, ali njihov sadržaj ostaje izvan ovoga teksta dok ga ne otvorimo. Način na koji vodimo tu granicu opisan je u čitanju dokumenata.